Rođenje sv. Ivana Krstitelja slavimo 24. lipnja, a 2. srpnja, na blagdan Pohođenja, razmišljamo o tome kako je bio ispunjen Duhom Svetim dok je još bio u majčinoj utrobi. Tijekom Došašća mnogo slušamo o sv. Ivanu dok se pripremamo za rođenje našeg Spasitelja - i za Kristov povratak na kraju vremena.
Danas,
međutim, 29. kolovoza, prisjećamo se ubojstva našeg sveca - "Dekolacije
(odrubljivanja glave) sv. Ivana Krstitelja".1 Priču ćete najbolje pronaći
u Mateju 14:1-13 i Marku 6:14-29.
Prvo, neke
osnovne informacije: Herod Veliki - Herod koji je organizirao pokolj nevinih
(Matej 2) - imao je mnogo djece s mnogo različitih žena, a kada je umro,
njegovo kraljevstvo je podijeljeno među troje njih.
Jedno od te
djece bio je sin po imenu Aristobul IV. Aristobul je s jednom od svojih mnogih
žena imao kćer Herodijadu.
I tu stvari
postaju komplicirane: Herodijada se udala za svog polustrica, Heroda Filipa
("Herod II."). S njim je rodila ženu koju poznajemo kao Salomu.
Herodijada se zatim razvela od Heroda II. -- i udala se za njegovog polubrata,
Heroda Antipu, koji se razveo od svoje prve žene kako bi se povezao s
Herodijadom.
To je
situacija koju je sveti Ivan Krstitelj javno osudio. I Herodijada nije odobrila
Ivanovo osudu. A Herod Antipa je osjećao potrebu da njegova žena bude sretna.
Marko 6:17-18: "Sam Herod bijaše poslao i uhvatio Ivana te ga svezao u
tamnicu zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, jer se njome oženio. Jer Ivan
reče Herodu: 'Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata.'"
Dok je Ivan
bio zatočen, Herod Antipa imao je rođendan; da bi proslavio, priredio je veliku
gozbu, pozvavši "knezove, tisućnike i prvake Galileje" (Marko 6:21).
Tijekom ove gozbe, Herodijadina kći - koju znamo kao Saloma jer joj je tako ime
dano u Josipovim "Židovskim starinama" iz 1. stoljeća - plesala je za
Heroda Antipu, svog očuha i polustrica. Herod je bio zadovoljan njezinim
razuzdanim ponašanjem, kako nam kaže Marko 6:22-23:
[K]ći iste Herodijade ušla je i plesala te se svidjela Herodu
i onima koji su s njim bili za stolom, pa kralj reče djevojci: "Traži od
mene što hoćeš i dat ću ti." I zakleo joj se: "Što god zatražiš, dat
ću ti, pa makar to bila polovica mog kraljevstva."
Saloma
odlazi majci da vidi što bi trebala tražiti. Umjesto da joj kaže da traži
polovicu kraljevstva, ili zlato, ili dragulje, osvetoljubiva Herodijada joj
kaže da traži glavu Ivana Krstitelja, čovjeka koji ju je javno osramotio.
Saloma to i učini, tražeći njegovu glavu na pladnju. Želja joj se ispunila i
dala je strašnu nagradu svojoj majci. Kad su učenici čuli što se dogodilo,
došli su i uzeli Ivanovo obezglavljeno tijelo te ga pokopali u grobnicu.
Epilog ove
priče daje flamanski svećenik Cornelius à Lapide (umro 1637.):
Stoga je pravedna Božja osveta gorjela protiv svih koji su
bili uključeni u ovaj zločin. Herod je poražen od Arete. Nakon toga je prognan
s Herodijadom u Lion, a Kaligula ga je lišio tetrarhije i svega, na poticaj
Heroda Agripe, Herodijadinog brata, kako Josip Flavije pripovijeda (xvii. 10).
Štoviše, glava plesačice odsječena je ledom. Čujte što
Nicefor kaže: "Dok je jednom zimi putovala i trebalo je pješice prijeći
zaleđenu rijeku, led se pod njom slomio, ne bez Božje providnosti. Odmah je
potonula do vrata. To ju je natjeralo da pleše i migolji se svim donjim
dijelovima tijela, ne na kopnu, već u vodi. Njena opaka glava bila je glazirana
ledom i na kraju odvojena od tijela oštrim rubovima, ne od željeza, već od
zaleđene vode. Tako je u samom ledu prikazala ples smrti i pružila spektakl
svima koji su ga gledali, koji je podsjetio na ono što je učinila...
_____
No comments:
Post a Comment